Spaljivanje biljnih ostataka jedan je u nizu izvora onečišćenja zraka. Suvremena poljoprivreda, vrtlarstvo i hortikultura koristi pesticidie, herbicide i različite agrokemikalije koje spaljivanjem završavaju u atmosferi i doprinose onečišćenju zraka. Osim onečišćenja zraka, spaljivanje biljnih ostataka u poljoprivredi, šumarstvu ali i u urbanim sredinama pri uređenju okućnica, uzrokuje ozbiljno zagađenje zemljišta i vode na lokalnoj i regionalnoj razini. Ne samo to, spaljivanje negativno utječe na sastav hranjivih tvari u tlu. Spaljivanjem biljnih ostataka uništavamo i postojeće minerale koji su prisutni u tlu, a sve to negativno utječe na uzgoj sljedećih usjeva. Pri procesu izgaranja biljnih ostataka vrijedni elementi poput ugljika, dušika i sumpora u potpunosti izgaraju i nestaju u atmosferi. Sve to dovodi do emisije dima koji, ako se doda plinovima prisutnim u zraku poput metana, dušikovog oksida i amonijaka, može prouzročiti ozbiljno onečišćenje zraka. Te emisije plinova povećavaju zdravstveni rizik stanovništva; astmatičarima prijete astmatični napadi, osobe koje pate od kroničnog bronhitisa među prvima su koje će osjetiti tegobe i smanjenju funkciju pluća.

Prizemni ozon ubraja se u najopasnije onečišćivače u Europi danas. Povišene razine ozona uzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi, smanjenje uroda raznih usjeva, oštećenja biljaka u djelomično prirodnim eko-sustavima, te koroziju infrastrukture i spomenika kulturnog nasljeđa. Spaljivanje ostataka usjeva također posredno doprinosi povećanom zagađenju ozonom. Tu nije kraj popisu negativnih učinaka koje uzrokuje spaljivanje biljnih ostataka, uz ostatke izgara i velik dio organskog materijala na površini i u tlu na kojem se provodi spaljivanje.

Svaki požar raslinja, pa tako i spaljivanje biljnih ostataka vodi općoj degradaciji kvalitete zraka, a sve to rezultira pogoršanjem zdravlja respiratornog sustava (poput kašlja, astme, bronhitisa), te može izazvati ili pogoršati prisutne bolesti očiju i kože. Crna čađa nastala tijekom spaljivanja biljnih ostataka utječe na slabiju vidljivost koja može dovesti do povećanja broja nezgoda u cestovnom prometu.

Stoga apeliramo na građane da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, biljne ostatke saniraju na način da ne dovode u opasnost ljude i imovinu te u tom cilju izbjegavaju i onečišćenje zraka i okoliša.

Skrećemo pozornost da je saniranje i odlaganje biljnih ostataka regulirano, između ostalog, i odlukama lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske), kojima su propisani svi uvjeti postupanja. Ako je paljenjem vatre na otvorenom prostoru nastala šteta ili onečišćenje okoliša, policija i nadležne inspekcije zaštite okoliša pokreću prekršajne prijave, a ako se uzrokuje znatnija opasnost po ljude i imovinu, protiv počinitelja policija podnosi i kaznenu prijavu.